OKRUGLI STOL: Lovrinović i Kolakušić o ZATEZNIM KAMATAMA koje su krive za EKSPLOZIJU dugova u RH OKRUGLI STOL: Lovrinović i Kolakušić o ZATEZNIM KAMATAMA koje su krive za EKSPLOZIJU dugova u RH
TweetEmailPrint Goran Jeras, osnivač Etične banke, tvrdi da snažan otpor otvaranju Etične banke u RH ne dolazi iz političkih stranaka, već bankara i bankarskih... OKRUGLI STOL: Lovrinović i Kolakušić o ZATEZNIM KAMATAMA koje su krive za EKSPLOZIJU dugova u RH


Goran Jeras, osnivač Etične banke, tvrdi da snažan otpor otvaranju Etične banke u RH ne dolazi iz političkih stranaka, već bankara i bankarskih krugova koji posluju u Hrvatskoj! Jer, kada bi u Hrvatskoj postojala banka koja ne bi zateznim kamatama ‘ubijala ljude’, tko bi išao u druge banke?! I o tome će biti riječi na okruglom stolu u Saboru

Samo dva dana nakon što je Goran Jeras, osnivač Etične banke u razgovoru za jedan portal objasnio tko u u Hrvatskoj i zbog čega već godinama ne dozvoljava da se napokon osnuje ‘banka koja ne pljačka ljude’, u Hrvatskom saboru održat će se okrugli stol o ‘zloćudnom’ hrvatskom bankarstvu, odnosno rasprava na temu:  „Problem određivanja zatezne kamate i njen utjecaj na eksploziju dugova u RH“.

Vrlo zanimljivi okrugli stol održat će se u srijedu, 18. travnja u 10,30 sati u dvorani Stjepana Radića u Saboru u organizaciji saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku).

Zanimljivo je da će osim dr.  Lovrinovića, profesora financija koji već godinama upozorava da je upravo nakrivo nasađeno bankarstvo uzrok i temelj gotovo svih hrvatskih gospodarskih i financijskih problema, na okruglom stolu govoriti i ugledni sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislav Kolakušić , na temu:  ‘Zatezne kamate i dugotrajnost sudskih postupaka’, a bit će tu i drugi stručnjaci.

Dr. sc. Ivan Tot govorit će o nedostacima općeg zakonskog uređenja zateznih kamata, doc. dr. sc. Martina Nakić analizirat će određivanje stopa zateznih kamata u izabranim zemljama, profesor Lovrinović govorit će o Političkoj ekonomiji određivanja zateznih kamata.

Aleksandra Raach, podnositeljica zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi o zakonskoj zateznoj kamati, otvoriti će raspravu o interesu javnog proračuna u naplati kamata povrh prekršajnih kazni, dok će Danijel Pribanić, podnositelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi o zakonskoj zateznoj kamati, govoriti o zaštitnim mehanizmima.

Podsjetimo da je Goran Jeras, osnivač Etične banke, u razgovoru za Index pojasnio kako postoji vrlo jasan interes da se oteža ili spriječi ulazak konkurencije na bankarsko tržište”, odnosno da snažan otpor otvaranju Etične banke ne dolazi iz političkih stranaka, već bankara i bankarskih krugova koji trenutno posluju u Hrvatskoj!

Jeras otkriva kako su nakon posljednje odbijenice HNB-a da im se izda dozvolu za rad krenuli u projekt preuzimanja Tesla banke. Jedna od četiri najveće revizorske firme na svijetu obavila je dubinsko snimanje Tesle te dala pozitivnu preporuku za proces dokapitalizacije i transformaciju u banku koja će raditi po modelu etičnog bankarstva, no ni to nije bilo dovoljno da HNB da zeleno svjetlo.

Organizirani otpor ulasku Etične banke u Hrvatsku

Naime, svega dan prije formalnog prihvaćanja ponude za preuzimanje Tesla banke pokrenuli su postupak stečaja!? Na to se i nadovezala i odluka Trgovačkog suda nepovoljna za etične bankare pa se otvara i pitanje o organiziranom otporu prema ulasku Etične banke na hrvatsko tržište.

Ovdje prenosimo najzanimljiviji dio intervjua čovjeka koji je htio pokrenuti banku koja ne bi pljačkala hrvatske građana, no kojemu to uporno ne daju:

Zašto projekt Etične banke još nije započeo? Što se to dogodilo od svibnja prošle godine kada je projekt Etične banke dobio odbijenicu?

Etična banka je projekt Zadruge za etično financiranje koji je po mnogim svojim karakteristikama jedinstven u Hrvatskoj. Da se radi o izrazito zahtjevnom procesu, dovoljno govori činjenica da u posljednjih 20 godina nije osnovana nijedna banka, a kamoli etična. S obzirom na to, najveće prepreke s kojima se kontinuirano suočavamo su nerazumijevanje javnosti, politike, ali i same struke.

Prikupljanje kapitala, posebno sada nakon iskustva s Tesla bankom, čini se jednostavnijim dijelom procesa naspram osvještavanja građana, politike i struke za alternativu kakva je etična banka. U našem slučaju, to je banka u kojoj su svi korisnici članovi Zadruge, odnosno njezini suvlasnici. S obzirom na rast našeg članstva, kako građana tako i poduzeća i drugih organizacija, osnivanje etične banke nema alternativu. Etična banka može biti jaka samo onoliko koliko joj je brojno članstvo.

Nakon odbijenice koju smo dobili u svibnju prošle godine, analizirali smo razloge koji su doveli do takvog ishoda. Nažalost, moram ovdje istaknuti da je veliki dio problema bilo to što je regulator model Etične banke tumačio po poslovnim modelima komercijalnih banaka. Međutim, kad bi se radilo o istom modelu poslovanja, etična banka uopće ne bi bila potrebna.

Unatoč tome, mi smo uvažili komentare regulatora i uskladili dokumentaciju s njihovim primjedbama, no samo do one mjere koja nije zahtijevala odstupanje od modela etičnog bankarstva. Ukratko, kadrovski smo i financijski ojačali te smo na skupštini Zadruge za etično financiranje tražili i dobili mandat svojih članova i suvlasnika da krenemo u preuzimanje postojeće banke u Hrvatskoj što je metoda kojom su i ostale banke ušle na naše tržište u posljednjih 20 godina (Addiko, Sberbank, OTP,…).

Dakle, projekt osnivanja Etične banke nije završen zbog toga što je nad Tesla štednom bankom d.d. koju smo planirali preuzeti kroz dokapitalizaciju otvoren stečaj.

Smatrate li da eventualno postoji politički ili neki drugi otpor prema ulasku Etične banke u Hrvatsku? Odnosno, koči li netko ulazak EB-a u Hrvatsku?

Na projektu osnivanja Etične banke radimo posljednje 4 godine i u tom smo se periodu suočili s mnogim preprekama. Pokazalo se da postoji vrlo jasan interes da se oteža ili spriječi ulazak konkurencije na bankarsko tržište. Taj otpor, pogotovo kada je riječ o političkoj razini, vrlo vjerojatno ne dolazi od samih političkih stranaka.

Naime, među članovima ZEF-a nalaze se pojedinci iz različitih političkih stranaka, najrazličitijih svjetonazora, područja rada i interesa. Svima im je zajedničko to da su prepoznali važnost našeg projekta Etične banke. Radi se o projektu od općeg nacionalnog interesa koji osvještava potrebu i važnost upravljanja svojim vlastitim novcem, a kojeg trenutno kao građani, poduzeća i organizacije nemamo.

Jednostavno rečeno, umjesto da vlastitim novcem ulažemo u razvoj gospodarstva, mi se zbog politike banaka zadužujemo. Kontinuirano nas se kao narod uvjerava da smo siromašni i da trebamo ovisiti o stranim investicijama, EU fondovima i MMF zajmovima, a istovremeno se odričemo upravljanja nad vlastitim sredstvima od 300 milijardi kuna! Te iste banke nas našim novcem zadužuju. Svega 30 % kredita koje plasiraju na temelju naših depozita odlazi u poduzetništvo i razvoj našeg gospodarstva, dok ostalo odlazi na nenamjenske potrošačke kredite i druge oblike neproduktivnog zaduživanja.

Jasno je da ulazak nove institucije na tržište koja ima suprotnu kreditnu politiku te je usmjerena na razvoj i stvaranje novih radnih mjesta izravno zadire u krupne financijske interese jer uvodi novu paradigmu, a koju niti jedna banka neće moći ignorirati. I sasvim je jasno da oni koji štite te interese imaju na raspolaganju znatna sredstva, resurse, politički i svaki drugi utjecaj kojima pokušavaju taj proces osujetiti”, ističe, između ostaloga, čovjek koji u Hrvatskoj pokušava osnovati ‘banku koja ne bi pljačkala ljude’, odnosno banku u kojoj bi kamate bile znatno niže, etičnu banku koja bi poticala razvoj gospodarstva, a ne bi hrvatske građane uvlačila u dužničko ropstvo.

No, takvoj banci zabranjen je ulaz u RH!