Policija tvrdi da je grad siguran; zbog demografskih mjera BROJ UČENIKA u Zagrebu RASTE već GODINAMA! Policija tvrdi da je grad siguran; zbog demografskih mjera BROJ UČENIKA u Zagrebu RASTE već GODINAMA!
‘Bit će izbrisani dugovi građanima do 10.000 kuna uvećani za kamate. Da su demografske mjere pogođene, govori podatak da smo lani imali 61.154, a... Policija tvrdi da je grad siguran; zbog demografskih mjera BROJ UČENIKA u Zagrebu RASTE već GODINAMA!

‘Bit će izbrisani dugovi građanima do 10.000 kuna uvećani za kamate. Da su demografske mjere pogođene, govori podatak da smo lani imali 61.154, a ove  godine 62.014 učenika u zagrebačkim osnovnim školama. I drugdje bi trebalo koristiti ovaj primjer, ne želimo li pustu Slavoniju i druge dijelove RH. Da je oporbi bilo stalo do Plana gospodarenja otpadom – čije neusvajanje bi nanijelo veliku štetu, jer se ne bi mogli prijaviti za novac iz EU, ne bi se ponašali tako’, ističe zastupnica u Gradskoj skupštini

Zbog pucnjave na zagrebačkim ulicama, gradski SDP-ovci traže tematsku sjednicu Gradske skupštine na temu sigurnosti u gradu. Tvrde da se, nakon tri opasna incidenta u dva tjedna, više ne može govoriti o izoliranim slučajevima, te da je riječ o obračunima interesnih skupina na ulicama metropole…  O tome, ali i o tvrdnjama oporbe da se Grad Zagreb nekontrolirano i pretjerano zadužuje, a da novac ne troši namjenski, o pokušaju miniranja donošenja Plana gospodarenja otpadom te učincima demografskih mjera u gradu Zagrebu, razgovarali smo s profesoricom dr. sc. Gordanom Rusak, zastupnicom BM 365 – Stranke rada i solidarnosti u Gradskoj skupštini.

Klizi li grad Zagreb pomalo u nasilje, odnosno što valja učiniti da se pucnjave na ulici spriječe i ne ponove?

Sigurnost grada Zagreba je u rukama MUP-a odnosno policije. Iz izvješća koja Policijska uprava zagrebačka redovito podnosi Gradskoj skupštini grada Zagreba, može se zaključiti da je Zagreb siguran grad. Ta su izvješća dostupna na internetskim stranicama Skupštine i ona donose statističke podatke na kojima se temelji ova moja tvrdnja. Dakako, u ljudskoj je prirodi da svaki dramatičan događaj utječe negativno na osjećaj sigurnosti, pogotovo ako se takvi događaji ponove u kratkom razdoblju. Takve događaje nije moguće predvidjeti i  potpuno izbjeći i spriječiti nigdje, ni u svijetu ni kod nas, ni u malim mjestima, ni u Zagrebu. Mislim da smo toga svi svjesni. Ono što je najbitnije jest da svi oni koji su zaduženi za sigurnost u takvim situacijama djeluju po svim pravilima struke  bez ikakvih propusta. Važna je i prevencija u smislu ulaganja većih napora da se otkrije i oduzme ilegalno oružje.

Jesu li sva djeca krenula u školu u Vukomercu? Kako roditelje i učenike uvjeriti da im više ne prijeti opasnost, kada smo prije nekoliko dana ponovno svjedočili pucnjavi na ulici?

Mjerodavan odgovor jesu li sva djeca u školskim klupama može dati ravnatelj škole. Na osjećaju sigurnosti nakon ovakvih traumatičnih događaja trebaju raditi ljudi koji su obrazovani za to, najgore bi bilo kada bi to činili laici. Svaka struka ima svoja pravila koja treba poštivati  pa tako i one struke koje se trebaju uključiti u rad s djecom i roditeljima u ovakvim situacijama. Dakako da su konkretne pojačane mjere sigurnosti koje policija poduzima u takvim situacijama bitan element koji doprinosi ponovnom jačanju osjećaja sigurnosti.

Kako komentirate navode oporbe da je Grad Zagreb prezadužen, ali da i dalje uzima nove kredite te da se novac ne troši na ono za što je namijenjen? Može li Grad Zagreb, odnosno Zagrebački holding, vraćati taj dug?

Zaduživanje je strogo regulirano Zakonom o proračunu koji navodi svrhu za koju se jedinica lokalne samouprave može zadužiti (kapitalna ulaganja)  i ono je moguće uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Zakonom je također ograničena visina mogućeg zaduženja na najviše 20% ostvarenih prihoda prethodne godine. Zaduženja moraju biti u okviru tih zakona koji su kreirani tako da osiguravaju otplate kredita. Financijska zaduženja grada Zagreba unutar su tih zakonskih okvira.

Kada će Zagreb napokon ponovno dobiti žičaru na Sljemenu? Nije li šteta – za taj dragocjeni park prirode – da građani već godinama dolaze na vrh gotovo isključivo automobilima i autobusima? Škode li toliki ispušni plinovi vegetaciji?

Oni koji danas najžešće kritiziraju što se taj projekt do danas nije realizirao upravo su oni su koji su bili dio vlasti na državnoj razini kada se kretalo s tim projektom. Nije moguće provesti niti jedan značajniji projekt na lokalnoj razini ako nema sinergije lokalne i državne vlasti, a te sinergije između grada Zagreba i državne razine  nije bilo u vrijeme vlasti SDP-a, a ona postoji nakon posljednjih izbora. Stoga su posljednjih godina novi zamah dobili značajni projekti, među njima i žičara kao i  rješavanje pitanja Imunološkog zavoda te izgradnja dječje bolnice.

Što se žičare tiče, završio je natječaj za  izgradnju žičare i trenutno se obrađuju ponude. Kad se donese odluka o odabiru izvođača postoji rok za žalbu i kad on protekne moći će se detaljnije govoriti o danjem hodogramu projekta. Važna je činjenica da se projekt kreće u pravom smjeru i da ćemo time dobiti ekološki prihvatljiv prijevoz na vrh Sljemena ali i još jednu vrijednost više u snažno rastućem razvoju turizma u Zagrebu.

Grad Zagreb i Zagrebački holding opraštaju dugove građanima. Znate li koliko je dužnika kojima će dugovi biti izbrisani i kakve su reakcije građana na ovu vijest?

Grad Zagreb i Zagrebački holding zatražili su podatke o dužnicima koji odgovaraju kriterijima od FINE, jedine relevantne institucije koja je ovlaštena za davanje takvih podataka. Dobiveni su neki brojčani podaci ali nepotpuni pa bi bilo neozbiljno s tim brojkama izlaziti u javnost. Kada oni budu potpuni moći ćemo ih objaviti.

Bit će izbrisani dugovi građanima do 10.000 kuna uvećano za prispjele kamate fizičkim osobama kao i fizičkim osobama koje su obavljale registriranu djelatnost najkasnije do 31. prosinca 2017. , a nad kojima se provodila  ovrha nad novčanim sredstvima  na dan 31. procinca 2017. ili se još uvijek provodi u trenutku stupanja na snagu ove odluke.

U gradu Zagrebu se provodi socijalno osjetljiva politika i u mnogim segmentima se štite najranjivije skupine stanovništva. Na tom tragu je i ova odluka. Veliki dio građana ovu odluku podržava, no mogu se čuti i glasovi da će se kroz ovo provući i neki ljudi koji su u ovakvu nezavidnu financijsku situaciju dospjeli svojim neodgovornim ponašanjem. No, ipak velika većina onih kojima će se dugovi otpisati zapali su u takvu situaciju zbog objektivnih okolnosti. Sjetimo se nezaposlenih, ljudi s minimalnim primanjima, umirovljenika. Ovo su mjere kojima se želi pomoći tim ljudima. Dakako, ovo su interventne mjere, a trebamo raditi na poboljšanju cjelokupnog stanja u gospodarstvu, povećanju zaposlenosti što bi u konačnici trebalo dovesti i do povećanja prosječne plaće zaposlenih, a samim time manjeg broja blokiranih građana. U Zagrebu je prosječna plaća za oko 1000 kuna veća nego u ostatku zemlje.

Donose li učinka demografske mjere koje je uveo Grad? Smanjuje li se i u Zagrebu broj ‘prvašića’ kao u većini drugih mjesta u Hrvatskoj, ili njihov broj raste?

Učinak demografskih mjera može se promatrati kroz duži vremenski period, a s njima se u gradu Zagrebu započelo pred puno godina, daleko prije nego se o tom problemu u javnosti počelo govoriti. Učenici u gradu Zagrebu već godinama dobivaju besplatne udžbenike i ta bi se pozitivna praksa trebala prenijeti i na ostatak zemlje. Da demografske mjere imaju svoj pozitivni učinak govori činjenica da nam broj djece polaznika prvih razreda osnovnih škola u gradu Zagrebu u zadnjih 8 godina raste. Ili još konkretniji pokazatelj je ukupan broj učenika u redovitim osnovnim školama u gradu Zagrebu gdje smo prošle školske godine imali 61.154 učenika, a ove godine 62.014 učenika.

Koliko je roditelja odgojitelja kojima Zagreb plaća novčanu pomoć, odnosno koliko je to novca  godišnje? Koliko se još izdvaja za pomoć za novorođene bebe?

To je još jedna od demografskih mjera koja se provodi u gradu Zagrebu za roditelje s troje i više djece. U kolovozu smo imali u statusu roditelja odgojitelja 3806 roditelja, od toga 3374 žena i 432 muškarca. Mjesečna naknada koju dobivaju iznosi nešto malo manje od 4000 Kn neto, dok je bruto iznos koji plaća Grad oko 6000 kuna jer se ta naknada smatra drugim prihodom i na nju se plaćaju davanja. Kada bi se ovo reguliralo na razini države i postigao dogovor da se ne naplaćuju davanja na ovaj neto iznos, ova bi mjera manje stajala Grad i ostatak novca mogao bi se uložiti u druge demografske mjere.

Štoviše, bilo bi uistinu korisno kad bi se ova mjera, konačno kao i besplatni udžbenici, provodila na području cijele Hrvatske, ne samo u Zagrebu. Mislim da bi trebalo raditi u tom pravcu i iskoristiti ovaj primjer dobre prakse ne želimo li pustu i praznu Slavoniju i druge dijelove Hrvatske. U kolovozu grad Zagreb za roditelje odgojitelje izdvojio je 25. 500.000 kuna. U proračunu grada Zagreba za 2018. za roditelje odgojitelje osigurano je 200.000.000 kuna, no ta sredstva neće biti dostatna pa će se ostatak trebati namaknuti rebalansom proračuna. Uz sve ovo grad Zagreb izdvaja 1800 kuna za prvorođeno dijete koje se dodjeljuju roditeljima u dvije rate kroz dvije godine, za drugo dijete 3600 kuna u četiri rate i za treće dijete 54.000 kuna u šest rata. Demografske mjere u gradu Zagrebu nisu samo priča nego realnost.

Je li moguće da Zagreb, zbog financijskih problema ili nekih drugih razloga, odustane od tih demografskih mjera?

Demografske mjere jedan su od prioriteta grada Zagreba, ne samo danas nego je tako već niz godina. Sve druge mjere počivaju na tom stupu demografskih mjera jer su neprovedive bez mladih i radno sposobnih ljudi koji su temelj održivosti gospodarskog i mirovinskog sustava. Stoga su demografske mjere ono u što se ne smije dirati. Može doći do njihovih   promjena u smislu poboljšanja čitavog sustava na temelju iskustva i njihovih učinaka, do uvođenja novih mjera, ali nikako i do njihovog zanemarivanja i ukidanja.

Jesu li demografi poput Stjepana Šterca, zadovoljni mjerama koje provodi Grad Zagreb?

Je li gospodin Šterc zadovoljan mjerama, morali biste pitati njega osobno. Ja ću reći da u svakoj struci postoji veći broj vrsnih stručnjaka koji se neće složiti u svemu, što ne znači da je itko od njih potpuno u pravu niti da je itko potpuno u krivu. To je pluralizam mišljenja. No, što se demografskih mjera tiče jedino je bitno daju li one zadovoljavajuće rezultate ili ne. Ono što činimo danas, dat će rezultate tek za nekoliko godina. Ono što se činilo u Zagrebu pred 8 godina daje rezultate danas. Podaci izneseni o porastu broja učenika u zagrebačkim  osnovnim školama jedan su od bitnih pokazatelja kako te mjere djeluju.

Zašto su mnoge ulice u gradu prekopane (obnavljaju se) i ne samo ljeti, kada je manje ljudi u gradu? Ne bi li radove na glavnim prometnicama trebalo planirati isključio za vrijeme godišnjih odmora (osim velikih radova kakva je rekonstrukcija Remetinečkog rotora)?

Zanimljivo je da kad se radi i Zagreb se pretvori u veliko gradilište, pogotovo u ljetnim mjesecima, javljaju se dežurni kritičari i smetaju im gužve. S druge strane, ti isti kritičari tvrde da se u Zagrebu ništa ne radi. Većina radova i to onih većih planira se za ljetne mjesece no nije moguće u dva  mjeseca obaviti sve one radove koje želimo i moramo, oni se moraju odvijati i u tijeku godine. Kakve bi to tek kritike za nerad bile kad bi se u Zagrebu radilo i gradilo samo dva mjeseca u godini?  Konačno, Zagreb kreće s nekim velikim projektima kao što je na primjer rekonstrukcija rotora kroz jedno duže vremensko razdoblje i takvih će projekta biti još. Želimo li grad koji se izgrađuje i mijenja nabolje, a to bi nam trebao biti cilj, moramo biti strpljivi i tolerantni.

Zbog čega gradske službe nisu i u rujnu krenule zaprašivati komarce, kada je nekoliko ljudi umrlo zbog uboda i kada je sve do sada bilo nevjerojatno mnogo komaraca u svim dijelovima grada?

S redovitim suzbijanjem komaraca krenulo se na vrijeme u 3. mjesecu  pri čemu se svaka dva tjedna suzbijalo ličinke prema važećem registru legla koji postoji i na taj način su suzbijene proljetne vrste komaraca.  U ljetnim mjesecima nastavilo se suzbijati ljetne vrste i to opet prema registru legla svaka dva tjedna ali i prema dojavama građana jer su telefoni firmi koje su zadužene za suzbijanje komaraca bili neprestano otvoreni za građane. Problem predstavljaju i najmanje količine zaostale vode u posudama tako da su pri izlasku na teren na poziv građana ekipe za suzbijanje komaraca pregledom utvrđivale postojanje takve vode u okolici. Ove godine neugodni su bili tigrasti komarci kojima je dovoljna minimalna količina vode za razmnožavanje i pogoduju im visoke temperature. Posebno su neugodni jer su aktivni cijeli dan za razliku od obične vrste komaraca čije jedinke su aktivne samo predvečer ili u jutarnjim satima i stoga smo imali osjećaj da je komaraca znatno više nego obično. Na sreću, tigrasti komarci dosad nisu zabilježeni kao prenositelji virusa zapadnog Nila.

Pa ipak u  slučajevima kad bi Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba zaprimio dojavu od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o oboljelom  provodile su se izvanredne mjere suzbijanja komaraca u tom domaćinstvu ali i susjedstvu po principu od vrata do vrata. Dakle, nikakve mjere suzbijanja komaraca ne mogu  nam  pomoći ako sami u tome ne sudjelujemo. Telefoni firmi koje provode suzbijanje komaraca otvorene su za sve pozive ali budimo i sami odgovorni i ispitajmo držimo li u svojoj blizini posude s vodom, ovdje je riječ čak i o malim količinama vode u podlošcima posuda za cvijeće. Ne zaboravimo da imamo i brojne vrtove u Zagrebu gdje njihovi vlasnici ostavljaju vodu u bačvama za zalijevanje. Dakle, izlaskom djelatnika tvrtki koje se bave suzbijanjem komaraca na teren na poziv građana možemo samo na dan ili dva olakšati situaciju koja će se opet pogoršati ne držimo li se ovih preporuka struke. Najezda komaraca je prošla dolaskom hladnijih dana, ali o ovim preporukama moramo voditi računa i iduće sezone.

Rasprave u Gradskoj skupštini vrlo su žustre, kritike oporbe na račun vladajućih sve žešće. Kako to tumačite?

Konstruktivne kritike su dobrodošle no kritike koje se svode na kritiku radi kritike i skupljanje političkih bodova svakako ne. A upravo na to se u najvećoj mjeri svode kritike oporbe. Najzorniji primjer toga bilo je donošenje Plana o gospodarenju otpadom, strateškog dokumenta koji je  nužan za sve danje procese u tom području i posebno za prijavu na natječaje za dodjelu EU sredstava. Tu je oporba u skupštini žestoko kritizirala predloženi Plan, no kada su u Skupštini bili pozvani da daju svoje prijedloge i sugestije za izmjene nisu dali niti jedan prijedlog. Dapače, pozvali smo ih da uđu u radnu skupinu u koju će svaki klub zastupnika dati po jednog predstavnika koji ne mora biti zastupnik nego stručna osoba po njihovom izboru  kako bismo zajedno revidirali predloženi Plan i usvojili ga konsenzusom na idućoj sjednici skupštine. Nisu se odazvali ni tom pozivu. Da im je doista bilo stalo do tog Plana –  čije neusvajanje bi nam nanijelo i veliku financijsku štetu, jer se ne bi mogli prijaviti za dodjelu sredstava iz EU fondova, ne bi se ponašali na ovaj način. Da je došlo do neusvajanja Plana opteretilo bi to financijski naše građane, a odgovornost za to snosili bi vladajući, ne oporba. Je li to bio krajnji cilj žestokih kritičara? Ali eto, plan smo usvojili i na vrijeme se javili na natječaj za dodjelu EU sredstva.

 

Komentari