Pravobraniteljica: Ugrozili su zdravlje ljudima lošijeg imovnog stanja, a upozoravali smo da to ne čine!

”Javili su nam se građani koji su teško i kronično oboljeli, koji su saznali da više nemaju zdravstveno tek kad su došli podići redovnu terapiju. To su uspjeli samo oni koji su je i platili. Neki nisu mogli platiti, među njima i osoba koja boluje od teške psihičke bolesti i doslovno joj funkcioniranje ovisi o lijekovima, koje koristi već 15 godina, a sad ih ne može platiti”, upozorava Pučka pravobraniteljica. Iz HZZO smo, pak, dobili tek birokratski hladne i za teške ljudske sudbine potpuno nezainteresirane odgovore!

Naša priča ‘Siromašnima ukinuli zdravstveno: Ti su ljudi osuđeni na umiranje u mukama!’, izazvalo je brojne reakcije.

U tekstu smo, podsjetimo, prenijeli informacije (dobivene od humanitarnih aktivista i Pučke pravobraniteljice) da je novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju prouzročio nepravdu i diskriminaciju te ozbiljno ugrozio zdravlje mnogih potrebitih osoba. Ispod našeg teksta, podijeljenog na brojnim FB grupama, stvorilo se more komentara ogorčenih građana:

”Koje dno državnih institucija! Nitko u uređenoj državi ne bi smio ostati bez osnovne zdravstvene zaštite. Glupe obavijesti od strane HZZO-a u kojima obavještavaju građane da se jave u poslovnice HZZO-a?! Koliko građana nema internet, niti su imali mogućnost pročitati, a kamoli osobno doći. I koji je sljedeći potez? Brisanje svih građana?”

‘Ako imaš – živiš, ako ne – doviđenja!’

”Kako ide ona pjesma: Zagreb, Amerika u malom… Ako imaš – živiš, ako nemaš – doviđenja!” ”Kažu da smo socijalna država, mo’š mislit!”

”Tko se još brine za sirotinju? Zdravstvo koma!”

”Zato što nemamo Ustavni sud.” Strašno. I svi šutimo…”, neki su od postova objavljenih na društvenim mrežama ispod našeg teksta.

Gdje je nestao čovjek?

Valja napomenuti da smo u međuvremenu dobili odgovor iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na naš novinarski upit. No, iznad njihovih birokratsko hladnih i za teške ljudske sudbine potpuno nezainteresiranih odgovora mogao bi stajati veliki naslov: ‘A gdje je nestao čovjek?’

”Zašto je mnogim potrebitim ljudima protuustavno ukinuto osnovno ljudsko pravo na zdravlje, odnosno za zdravstvenu skrb? Što odgovorni u HZZO-u čine da isprave ove nepravde? Što ljudi koji su nepravedno ostali bez zdravstvenog osiguranja trebaju učiniti da bi ponovno dobili to pravo?

Kako se i gdje beskućnici i svi oni koji nemaju internet, bolesni i teško pokretni ljudi…, trebaju prijaviti, da bi ostvarili svoje ustavno i ljudsko pravo na zdravstvenu zaštitu?”, pitali smo odgovorne u HZZO-u.

HZZO: Odjavili smo one koji se nisu javili

Evo što su odgovorili:

”Prvobitno ukazujemo na činjenicu da zdravstvena zaštita i obvezno zdravstveno osiguranje nisu istoznačni pojmovi.

Ustav Republike Hrvatske u skladu sa člankom 59. svima jamči pravo na zdravstvenu zaštitu, dok se status u obveznom zdravstvenom osiguranju ostvaruje sukladno uvjetima propisanim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO).

Zdravstvena zaštita samo je jedno od prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uz pravo na novčane naknade, koja se osiguravaju osiguranim osobama u skladu sa ZOZO-om. Pored toga zdravstvena zaštita, koja nije ujedno sva pokrivena obveznim zdravstvenim osiguranjem, odnosno ne predstavlja standard prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja regulirana je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i odnosi se na sve građane Republike Hrvatske neovisno o njihovom statusu u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Sukladno ZOZO-u prema jednoj od propisanih osnova osiguranja za koju ispunjavaju uvjete obvezne su se osigurati sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZIDZOZO) koji je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine uvodi se obveza za osiguranike koji su osigurani po osnovi nezaposlenosti (članak 7. stavak 1. točka 13. ZOZO-a), a koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osobnog pristupa HZZO-u jednom u tri mjeseca radi provjere okolnosti na temelju koji im je taj status utvrđen.

Sami su krivi što su izgubili zdravstveno?!

S obzirom da je HZZO provoditelj ZOZO-a obvezan je postupati u skladu s odredbama istoga te je stoga proveo odjavu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osoba koje nisu ispunile svoju obvezu propisanu ZOZO-om i javile se u propisanom roku od 90 dana od stupanja na snagu ZIDZOZO-a, odnosno do zaključno sa 29. lipnjem 2023. godine.

Radi zaštite svojih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osobe kojima je zbog propusta osobnog javljanja HZZO-u prestao status u obveznom zdravstvenom osiguranju u mogućnosti su zatražiti izdavanje rješenja u upravnom postupku u najbližem HZZO-u.

Osobe koje nakon provedene odjave s obveznoga zdravstvenog osiguranja i nadalje imaju prebivalište, stalni boravak ili dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj obvezne su regulirati obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno se osigurati prema osnovi osiguranja za koju u tom trenutku ispunjavaju propisane uvjete. Mogu se osigurati prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja (primjerice kao član obitelji, branitelj, korisnik nacionalne naknade), te tada više nemaju obavezu javljanja na HZZO svaka tri mjeseca.

Za dio odgovora HZZO-a trebao bi prevoditelj:

Osobe koje se ne mogu osigurati prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja, kako smo naveli, a imaju prebivalište odnosno odobren stalni boravkom ili dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj, koje nemaju sredstava za uzdržavanje i osobe koje su nesposobne za samostalan život i rad pod uvjetom da nemaju sredstava za uzdržavanje, osiguravaju se na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe na osnovi rješenja koje u prvom stupnju donosi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih im poslova državne uprave koji se odnose na socijalnu skrb (članak 15. ZOZO-a).

Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba po provedenom postupku temeljem donesenog rješenja HZZO-u podnosi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, a status po toj osnovi traje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih joj je isti utvrđen”, stoji u odgovorima koja nam je poslao glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Za razliku od bešćutnih i teško razumljivih fraza i paragrafa dobivenih iz HZZO-a, odgovori Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter (na slična pitanja) puno su konkretniji i ljudskiji.

Pučka pravobraniteljica: Upozoravali smo, no uzalud

”Da, građani su nam se javljali i prije nego je ova obveza stupila na snagu i kasnije kada se počelo događati upravo ono na što smo upozoravali i prije nego je zakon donesen, a to je da će građani saznati da su ostali bez zdravstvenog osiguranja u najgorem mogućem trenutku – kad budu trebali lijek, terapiju i slično.

Nažalost, mogu opisati slučajeve osoba koje su nepravedno izgubile pravo na zdravstvenu zaštitu. Javili su nam se građani koji su teško i kronično oboljeli, koji su saznali da više nemaju zdravstveno osiguranje tek kad su došli podići svoju redovnu terapiju. To su uspjeli samo oni koji su je onda i platili, što je ugrozilo zdravlje onima lošijeg imovnog stanja. Naime, neki nisu mogli platiti, među njima recimo i osoba koja boluje od teške psihičke bolesti i doslovno joj svakodnevno funkcioniranje ovisi o lijekovima, koje koristi već 15 godina, a sad ih ne može platiti.

Javilo nam se i nekoliko majki koje su trenutno na rodiljnom i roditeljskom dopustu, među njima i jedna samohrana majka troje djece. One su ostale ne samo bez zdravstvenog osiguranja, već i novčane naknade na koju za to vrijeme imaju pravo. Tako su i doznale što se događa s njihovim zdravstvenim osiguranjem, jer su pitale zašto nisu dobile naknadu.

Javile su nam se i starije osobe koje nisu znale da su i one obuhvaćene ovom obavezom, kao i osobe koje su radno nesposobne, za što imaju i medicinsku dokumentaciju.

Zbog tih novih situacija smo u rujnu poslali Ustavnom sudu i nadopunu zahtjeva za ocjenu ustavnosti i naveli informacije iz pritužbi koje sada i u praksi pokazuju posljedice ove obveze, a koje su, nažalost, bile i očekivane. Uostalom, i upozoravali smo da će do njih dolaziti.

Eto što se događa kada ljudima ne izdaju rješenja

Isto tako, ove pritužbe pokazuju i što se događa kada građanima ne izdajete rješenje o gubitku prava – ne samo da tada ne mogu uložiti žalbu (u ovom slučaju mogu samo ako sami prvo zatraže da im se izda rješenje), već je posve moguće da uopće i ne znaju da su izgubili pravo, sve dok ga ne zatrebaju. Mogu samo nagađati što se sve još događa, a da za to ne znamo kroz pritužbe.

Sve to smo predvidjeli i prije zakonskih izmjena, kad smo u javnom savjetovanju i na raspravi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku upozoravali da će do ovih problema doći. Upozoravali smo i kasnije, u predmetima koje smo pokrenuli po pritužbama građana, ali i u medijskim istupima. Konačno, u lipnju smo predali zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, a sada u rujnu i dopunu tog zahtjeva, s novim informacijama. Moram još jednom istaknuti kako sva zakonska rješenja trebaju biti unaprijed detaljno osmišljena, jasno propisana i obrazložena – to je iznimno važno radi pravne sigurnosti, i načela vladavine prava to zahtijevaju. Jednako tako je važno kod ovako značajnih izmjena i uvođenja novih rješenja itekako dobro razmisliti, raspraviti i imati na umu kako će utjecati na različite skupine građana, a posebno na najranjivije.

Beskućnici u posebno teškom položaju

Beskućnicima je i do sada bilo često ugroženo pravo na zdravlje zbog prepreka na putu do statusa zdravstveno osigurane osobe. Sad govorim o problemima vezanima uz prijavu prebivališta o kojima smo već ranije razgovarali, a o tome sam pričala i prošli tjedan na konferenciji „Beskućništvo u Hrvatskoj – stanje i perspektive“, u sklopu projekta koji Hrvatska mreža za beskućnike provodi s Pravnim fakultetom u Zagrebu, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar i više organizacija civilnog društva.

Tako da su beskućnici i u ovom slučaju u posebno teškom položaju. Za očekivati je da će svatko tko je izgubio zdravstveno osiguranje morati proći opet kroz postupak ostvarivanja tog prava, a taj postupak traje, kao što kažete, i mjesecima. Ipak, ostaje i za vidjeti kada će svoj stav iznijeti Ustavni sud i u kojem će smjeru on ići.

Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, Ustavni sud treba donijeti odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tužbi u pravilu u roku od najviše godinu dana – za sada nemamo informacija o našem zahtjevu”, stoji u odgovorima Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koje nam je poslala uvijek susretljiva glasnovornica, Ana Tretinjak.

FOTO: Ured pučke pravobraniteljice; ilustracija Pixabay

Tekst je dio projekta ‘Uništavaju li javno zdravstvo planski u korist privatnih poliklinika i kako će se siromašni liječiti?’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije

Siromašnima ukinuli zdravstveno: ‘Ti su ljudi osuđeni na umiranje u mukama!’

Bolesni branitelj tri sata na suncu morao čekati javljanje HZZO-u, nepokretna žena ostat će bez zdravstvenog!

‘Loši i pohlepni su ugrabili državu, a ne vole Hrvatsku. Od takvih se ne može očekivati ništa dobro’