Vijeće za učenje hrvatskoga kao POMOĆ sve brojnijim POVRATNICIMA druge i treće generacije

Zabilježen je porast zanimanja za učenje hrvatskoga jezika, ali i za ostanak u RH, osobito kod pripadnika trećeg i četvrtog naraštaja hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi. Jača i interes za povratkom, usprkos brojnim napisima o sve većem broju odlazaka iz RH (što jest činjenica). No, analize su pokazale da je prva moguća prepreka povratku najčešće nepoznavanje, ili nedovoljno poznavanje jezika

Nakon što su Programom učenja hrvatskog jezika i stipendiranjem iseljenika koji žele naučiti jezik zadnjih godina potaknuli povratak značajnog broja hrvatskih iseljenika druge, treće i četvrte generacije u domovinu (o čemu smo izvijestili kroz nekoliko reportaža s povratnicima iz Južne Amerike), ‘Državni ured za dijasporu‘ nastavio je s aktivnostima na poticanju povrataka.

Važan korak u tom smjeru dogodio se u ponedjeljak, kada je u prostorijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan republike Hrvatske održana prva sjednica Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika.

Uspostavljanje takvog vijeća pokazalo se nužnim, nakon što je uočeno da velik broj polaznika Programa učenja hrvatskog jezika u RH, nakon završetka tečaja, ostaje živjeti u domovini svojih predaka, ali i nakon što su analize pokazale da je prva moguća prepreka povratku najčešće nepoznavanje, ili nedovoljno poznavanje jezika.

Valja ovdje podsjetiti da je zadnjih godina zabilježen porast zanimanja za učenje hrvatskoga jezika, ali i za dolazak te ostanak u Republici Hrvatskoj, osobito kod pripadnika trećeg i četvrtog naraštaja hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi.

Jača i interes za povratkom, usprkos tome što se napisima o sve većem broju odlazaka iz Hrvatske stvara, na neki način, negativna medijska slika.

Na prvoj sjednici ‘Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog ili nasljedno jezika’, Zvonko Milas, državni tajnik i predsjednik Vijeća, istaknuo je kako poznavanje hrvatskoga ima nemjerljivo značenje za očuvanje i razvijanje hrvatskoga identiteta Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske te je stoga briga o učenju i poučavanju hrvatskoga jezika izvan Lijepe Naše jedan od prioriteta rada Središnjeg državnog ureda, ali i Vlade Republike Hrvatske.

”Uspostavom Vijeća želi se potaknuti razvijanje postojećih te pronalaženje novih oblika učenja i poučavanja hrvatskoga jezika kao drugoga, stranog i nasljednog jezika te doprinijeti učvršćivanju položaja i ugleda hrvatskog jezika, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u svijetu. Nadam se da ćemo već nakon prve  sjednice imati malo jasniju sliku o trenutačnom stanju i o potrebnim prvim koracima kojima bismo putem hrvatskoga jezika mogli još jače povezati Hrvate ma gdje bili te još snažnije promicali hrvatski jezik i kulturu”, rekao je državni tajnik Milas.

Na prvoj sjednici, članovi Vijeća analizirali su postojeće stanje i postignuća u učenju i poučavanju hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika, razgovarali su planovima i prijedlozima za unaprjeđenje učenja i poučavanja te su utvrdili ciljeve za budućnost.

Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika je, da podsjetimo, koordinacijsko, savjetodavno i stručno tijelo koje ima zadatak utvrditi ciljeve i dati smjernice za rješavanje brojnih pitanja vezanih uz provedbu i promicanje učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i kulture, posebice među Hrvatima i njihovim brojnim potomcima koji žive izvan Republike Hrvatske.

Novoformirano Vijeće sastoji se od članova predstavnika nadležnih državnih tijela i institucija te od članova neovisnih stručnjaka odabranih Javnim pozivom. Predsjednik Vijeća je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Valja podsjetiti da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21.lipnja ove godine donijela Odluku o imenovanju Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika, čime se htjelo potaknuti ječe povezivanje Republike Hrvatske i hrvatske dijaspore, što se dosad, kako se čini, iz nekog razloga sprječavalo ili zanemarivalo.

I nakon STOTINU GODINA života obitelji U BOLIVIJI, čvrsto OSJEĆAM da mi je mjesto u Hrvatskoj