ZAŠTO HOĆE EURO I NISKE PLAĆE: Plenković se slijepo zalaže za euro jer se dodvorava Bruxellesu

”Tri interesne skupine forsiraju uvođenje eura – bankari, uvoznici i političari koji se dodvoravaju Bruxellesu. Kuni nikada nije dana šansa. Zemlje koje su zadržale svoje valute unutar EU poput Poljske, Češke, Mađarske i Rumunjske pokazuju izvrsne rezultate u razvoju. Poljska je jedina zemlja u EU koja nije imala recesiju nakon velike krize 2008. godine”, pojašnjava Lovrinović te dodaje kako je prosperitet Hrvatske moguć uz kunu, ali je za to potrebna nova, suverenija vlada koja će kuni otvoriti širom vrata i znati se boriti prije svega za naše interese

Tko i zašto forsira euro, zapitali su se jučer u Hrvatskom saboru Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku te nezavisni zastupnik Marin Škibola zatraživši saborsku raspravu o euru.

Ako se predsjednik Sabora ne odazove na ovaj prijedlog, tražit će pomoć svih stranaka u pokretanju referenduma o euru, najavljuju. Lovrinović je ustvrdio kako tri interesne skupine forsiraju uvođenje eura – bankari, koji tako žele bez valutnog rizika uvoziti kredite od svojih banaka majki i izbjeći velike povrate novca korisnicima dosadašnjih kredita uz valutnu klauzulu. Zatim uvoznici koji, naglašava Lovrinović, žele euro da također više nemaju valutnog rizika, te političari koji se tako dodvoravaju moćnicima iz Brisela koji također guraju koncept političkog eura”, piše Večernji list u tekstu Tee Romić

– Svima ostalima, a posebno izvoznicima euro donosi daleko veće štete od koristi. Uštede na troškovima konverzije su marginalne u odnosu na slabljenje konkurentnosti ili siguran rast cijena koji bi uslijedio. U tom slučaju bismo imali hrvatske plaće a europske cijene. Zašto bi plaće bile niske? Zato što bismo uvođenjem eura izgubili mogućnost uravnoteženja bilance plaćanja putem tečaja, a održavanje niskih plaća ostalo bi nažalost ključni instrument održavanja konkurentnosti naših izvoznika.

Ne dolaze prijetnje po nacionalnu ekonomiju samo unutar zemlje koja bi htjela uvesti euro, one dolaze i iz drugih zemalja, kako iz Eurozone tako i drugih, velikih svjetskih ekonomija – kaže Lovrinović. Trenutno najveća prijetnja po euro dolazi iz Italije koja se zapala u recesiju, čiji javni dug raste i koja bi uskoro mogla destabilizirati eurozonu i čitavu Uniju, a taj poremećaj bi se prenio i na Hrvatsku, dodaje.

U Italiji sve glasnije traže izlazak iz zone eura

– EU nema učinkovitog lijeka za Italiju, ali je sadašnja vlada izložena političkim pritiscima od početka jer se ne uklapa u mainstream u Briselu i pritiscima je žele razmontirati. No, Talijani najavljuju uvođenje paralelne valute – mini BOT, svojevrsne obveznice koja bi se koristila za plaćanje svih obveza prema državi. U Italiji će se ponoviti grčki scenarij, ali neusporedivo veći i opasniji a sasvim je realan scenarij i izlaska i iz zone eura, za što su zahtjevi u Italiji sve glasniji – nastavlja Lovrinović dodavši kako zbog svega priču o euru treba odložiti do nekih vremena u kojima će Hrvatska imati sličnu produktivnost i plaće Nijemcima.

– Naime, postoji politički i ekonomski euro. Politički se želi uvesti bez obzira na posljedice s ciljem širenja EU i bržeg stvaranja zajedničke države – što je iluzija. Za koncept političkog eura nisu presudni ekonomski pokazatelji kao niti tajming. Upravo zbog toga danas Italija, Grčka i drugi imaju toliko problema i nisu nikada niti trebali ući u eurozonu. Drugi, onaj ekonomski, malo kome odgovara osim Njemačkoj i Nizozemskoj. Danska, Švedska i Britanija – nikada ga nisu niti željele.

Vlada slijepo prihvaća zabludu da će euro ubrzati stvaranje europske države

Za politički euro se zalaže ova Vlada, a posebno predsjednik Plenković, koji ili ne razumiju suštinu ili slijepo prihvaćaju tešku zabludu da će euro ubrzati stvaranje zajedničke europske države i kao čarobni štapić riješiti domaće ekonomske probleme – kritizira Lovrinović koji vjeruje da je Hrvatska od 1993.g. do danas imala euro bez eura jer je kuna najprije za njemačku marku, a potom za euro bila strogo fiksirana tako da su dozvoljene oscilacije tečaja kune neusporedivo bile manje oko središnjeg tečaja, oko plus/minus 3%, negoli u odnosu na sustav ERM2 o kojem se sada priča u kojem je zona oscilacija plus/ minus 15%.

Dakle, pokazalo se da nam stabilnost tečaja nije donijela ništa dobro; izvoznici su nestajali, a oni koji su ostali teško se bore. Stope rasta BDP-a su bile među najnižima u EU, a ogroman broj naših radnika je napustio domovinu tražeći posao. Koncept stabilnosti koji smo iskusili kroz 25 godina, u situaciji kada smo imali euro bez eura, dakle strogo fiksiranu kunu, pokazala se promašajem. Kuni nikada nije dana šansa. S druge strane, zemlje koje su zadržale svoje valute unutar EU poput Poljske, Češke, Mađarske i Rumunjske pokazuju izvrsne rezultate u razvoju. Poljska je jedina zemlja u EU koja nije imala recesiju nakon velike krize 2008. godine – pojašnjava Lovrinović zaključivši kako je prosperitet hrvatskog gospodarstva i društva moguć uz kunu, ali je za to, poručuje, potrebna nova, suverenija vlada koja će kuni otvoriti širom vrata i znati se boriti prije svega za naše interese.

Iz priče o forsiranju eura vidi se da se ta ‘elita’ odvojila od naroda

Marin Škibola osvrnuo se na, kako je rekao, cirkus koji se događao u Bruxellesu posljednjih dana. – Mi smo vidjeli koliki je fokus medija bio na te događaje formalnog biranja za vodeće europske institucije, no moje je mišljenje da se sve to znalo puno prije, a ovo je bio jedan cirkus za medije i javnost. To je jedna elita koja se odvojila od naroda, što se vidi iz priče o uvođenju eura. Na čelo Europske centralne banke dolazi članica izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda, pa se postavlja pitanje hoće li ona raditi za građane EU ili privatni kapital. Ja mislim da će raditi za privatni kapital temeljem politika koje je provodila u MMF-u, politike ogromnih rezova i velikih mjera štednje. Iako je ova funkcija bila marginalizirana u medijima, ona je najbitnija funkcija u EU jer onaj tko upravlja monetarnom politikom, upravlja i glavnim odrednicama EU. Zaključujem da i guverner Vujčić i njegovi viceguverneri slušaju te politike i forsiraju uvođenje eura bez obzira na posljedice – poručuje Škibola zaključivši kako je za uvođenje eura samo ako će plaće hrvatskih građana biti kao u drugim razvijenim državama

Rekli su i kako će podržati opoziv ministra uprave Lovre Kuščevića jer se, naglašavaju, takve stvari kakve je on radio više ne mogu tolerirati.