Propali poduzetnik dijeli savjete o biznisu?! I viče: ‘DA SE NISTE USUDILI DIRATI U BANKE’
Hrvatska 26. studenoga 2015. Damir Kramarić
Nakon što mu je biznis neslavno propao, Škregro je kroz kolumne u Večernjem počeo dijeliti savjete o uspješnom biznisu, ekonomiji, bankarstvu i monetarnoj politici! Drugdje to ne bi bilo moguće. No, ovo je Hrvatska
Zagrebački Trgovački sud objavio je rješenje o pokretanju skraćenog stečajnog postupka nad dužnikom GFG Gustus, tvrtkom koju je osnovao Ouasteus Private Equity kao fond bivšeg ministra financija Borislava Škegre, koja je prije nekoliko godina ušla u fast food lanac Subway, a 2008. pokrenula lanac domaćih zalogajnica Daily Fresh koje su propale 2011.
Zahtjev za provedbu skraćenog stečajnog postupka podnijela je Fina, navodeći da su za to ispunjeni uvjeti – dužnik GFG Gustus nema zaposlenih, ima neizvršene osnove za plaćanje u neprekidnom razdoblju od 120 dana, a ukupni dug tvrtke utvrđen je na 640.362 kuna.
GFG Gustus ušao je u lanac fast fooda Subway tijekom 2007. godine, kada je bio zatvoren njihov prvi i najvažniji lokal u središtu Zagreba, a tada je fond koji je osnovao Borislav Škegro ušao u vlasništvu strukturu tog fast food lanca, povećavši temeljni kapital s osnovnih 20.000 na 15,5 milijuna kuna.
Naredne godine, kada je Subway zatvarao svoje lokale, Škegrin fond je izašao iz Subwaya i pokrenuo novi lanac brze hrane Daily fresh, koji je otvorio nekoliko lokala u Zagrebu, ali nije se uspio zadržati na tržištu te je posljednju poslovnicu zatvorio 2011. godine.
Prema podacima predanima Fini, tu posljednju godinu poslovanja GFT Gustus je završio s čak 11,5 milijuna kuna gubitka.
Zanimljivo je spomenuti da je, nakon što mu je biznis neslavno propao, Škregro počeo kroz kolumne u Večernjem listu dijeliti savjete o uspješnom biznisu, o uspješnoj ekonomiji, bankarstvu i monetarnoj politici. Zanimljivo je također da su spomenute dnevne novine pristale objavljivati Škegrine kolumne, unatoč čiinjenici da od stavova koje Škegro promovira većinu čitatelja, po svemu sudeći, boli želudac. Uvijek na strani bogatih bankara, a protiv siromašnih dužnika, redovito braneći pljačkašku privatizaciju i razarajući liberani kapitalizam, bivši ministar financija u svojim kolumnama uporno zagovara sve ono što, primjerice, Papa Franjo osuđuje.
Najpoznatiji Škegrin ‘biser’ je, svakako, njegovo opravdavanje pljačke hrvatskih banaka. Pisao je i govorio, da podsjetimo, da je dobro što je država Hrvatska skupo sanirala banke (sa 50 milijardi kuna) a potom ih jeftino prodala (za oko sedam milijardi kuna), jer smo, kaže, mogli proći još i puno gore!
Zbog svega navedenog, Škegru čitaju, valjda, samo nezajažljivi bankari, onih 200 hrvatskih tajkuna koji su ‘iz ničega stvorili milijarde’ te nepopravljivi mazohisti.
No, unatoč takvim, krajnje neprobavljivim stavovima, neslavnoj poduzetničkoj prošlosti, bivši ministar financija ipak uspijeva spojiti nespojivo: da kao propali poduzetnik godinama dijeli savjete o poduzetnišvu! Drugdje to ne bi bilo moguće. No, ovo je Hrvatska.
Valja podsjetiti da je na razornu ulogu Škegre i još nekih ministara financija te guvernera HNB-a prije nepunih pet godina otvoreno upozorio ekonomist mr. sc. Karino Hromin Sturm u intervjuu pod naslovom ‘Svjetski moćnici uz pomoć Rohatinskog i Škegre namjerno su nas gurnuli u ropstvo’ kojeg je dao gore potpisanom novinaru. U razgovoru, koji je za tadašnje prilike bio vrlo radikalan i skandalozan, Hromin Sturm je istaknuo:
”Škegro je posebna priča. Bio je ministar financija i potpredsjednik Vlade, a danas je potpredsjednik fonda koji barata milijardama, i koji sada govori: ‘Da se niste usudili dirati banke’. Jasno je zbog čega. On i guverner Škreb su bili umiješani u privatizaciju i likvidaciju hrvatskih banaka. A nakon toga, Škreb je nagrađen mjestom direktora MMF-a u Albaniji. guverner Rohatinski također je nagrađen zato što je bio poslušan i jer je izvršavao naredbe MMF-a i Svjetske banke.
Za čiji interes su to radili? Pa ne valjda za naš. Za interes onih koji im daju takve naloge. Uloga je Hrvatske narodne banke, prema članu 53 Ustava RH, stabilnost valute, unutrašnja i vanjska likvidnost. Guverneri Škreb i Rohatinski, te ministri financija Škregro i Šuker zadužili su nas za 47 milijardi eura, dok je unutrašnji dug za njihova mandata narastao na čak 40 milijardi kuna. Zadužili su državu za oko 75 milijardi eura! Pitam vas: Bi li ijedan direktor ostao na vlasti 20 godina da svake godine negativno posluje? Naravno da ne bi. Guvernere HNB-a i ministre financija trebalo bi kazneno prijaviti. Jer ako je bračni par Pevec završio u zatvoru zbog toga što su doveli u financijske poteškoće trgovačku kuću Pevec koja je njihovo vlasništvo i koju su oni izgradili svojim novcem, zašto guverner i ministri ne odgovaraju za istu stvar. Jer za razliku od Peveca, guverner i ministri financija troše novac poreznih obveznika.
No, njih nitko ništa ne pita. Zato je i moguće da ćemo se ponovno zadužiti. Uzet ćemo kredit, povećati glavnicu s pedeset na šezdeset milijardi eura, a oni će novce opet potrošiti. A poznato je da uz veću glavnicu imamo i veću kamatu. Samo ove godine imamo otplatu kamata od 15 milijardi eura. Za to vrijeme glavnica stoji. Usporedimo li taj podatak s činjenicom da smo u trećem kvartalu ove godine postigli tek 0,8 posto rasta, doći ćemo do zaključka da glavnicu nikada nećemo vratiti. Prema tome, država će se morati opet zadužiti. Tako sve dublje ulazimo u dužničko ropstvo. Princip je ovakav: daju vam kredit koji ne možete otplatiti, onda dobijete drugi kredit da bi otplatili ovaj prvi. Glavnica se povećava, povećavaju se kamate, pa ne stignete otplatiti kamate, dok glavnica stalno raste. Zemlje su prisiljene zaduživati se, a tako gube financijsku suverenost. Taj sistem je smišljen od strane međunarodne financijske oligarhije. Posljedice takve politike najbolje se vide u Grčkoj, istaknuo je u intervjuu vođenom sredinom 2011. mr. Karino Hromin Sturm.
Njegove tvrdnje, na žalost, danas još čvršće stoje. Samo su dugovi Hrvatske još puno veći, a mogućnosti otplate puno manje.
