Zdravstvena skrb o siromašnima i starijima znatno je lošija u Hrvatskoj nego u većini zemalja EU

”Lani smo u području zdravstva otvorili najviše novih predmeta – njih 411. Posebice je problem što u Hrvatskoj, više nego u bilo kojoj drugoj članici EU-a, zemljopisna udaljenost negativno utječe na zadovoljavanje potreba za zdravstvenom skrbi. I nezadovoljavanje potrebne zdravstvene skrbi starijih osoba je iznad prosjeka EU-a, a ono je značajno više i kod osoba nižeg ekonomskog statusa, što ukazuje na nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite uvjetovanu imovnim stanjem. Pacijenti sami trebaju podizati razne nalaze i nositi ih drugim liječnicima, što je mnogim bolesnicima, osobito onkološkim i teško pokretnim, dodatno teško”, upozorava Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter

Nakon brojnih afera u zdravstvu te ozbiljnih propusta koji ponekad rezultiraju i smrću pacijenta, obično na televiziji ugledamo ravnodušno lice resornog ministra, koji nas potom uvjerava da u konkretnim slučajevima nije bilo liječničkih pogrešaka ni propusta?!

Kao glavni argument Vili Beroš u takvim slučajevima u pravilu nudi nalaz zdravstvene inspekcije, tijela koje gotovo nikada ne utvrdi niti jedan ozbiljan propust liječnika i kojemu, baš kao i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, malo tko u Hrvatskoj vjeruje.

Tako su, primjerice, postupili nakon smrti novinara Vladimira Matijanića, a jednako su tvrdili i nakon skandala sa sedam mjeseci zagubljenim nalazima pacijentice Line Budak…

Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske nudi, pak, posve drugačiju sliku hrvatskog zdravstva.

U njenom Izvješću za 2022. godinu istaknuto je da je daleko najviše pritužbi hrvatskih građana bilo upravo na probleme u zdravstvu, a u istom dokumentu (čije dijelove smo nedavno objavili), navedeni su brojni konkretni primjeri uskraćenog prava na zdravlje, odnosno primjeri neliječenja, neodgovarajućeg liječenja, te liječničkih ili sustavnih propusta unutar javno-zdravstvenog sustava.

O svemu navedenom razgovarali smo s Pučkom pravobraniteljicom RH, Tenom Šimonović Einwalter.

Možemo li, na osnovu brojnih pritužbi građana zbog povreda prava na zdravlje, zaključiti da se javno zdravstveni sustav pomalo raspada, kako tvrde i brojni liječnici obiteljske medicine, te predstavnici liječničkih udruga i sindikata?

Ne bih rekla da je riječ o raspadu, ali sigurno da je žurno potrebno provesti niz dobro ciljanih i konkretnih mjera. To je jasno i iz pritužbi građana, koji su nam se lani najviše javljali upravo zbog problema u području zdravstva, ali i iz mnogobrojnih istraživanja i statističkih podataka koje smo iznijeli u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu.

Pri tom je ključno da u fokusu budu pacijenti, da im zdravstvena zaštita bude dostupna, pristupačna, prihvatljiva i kvalitetna, i to bez obzira živjeli u velikom gradu ili nekom manjem mjestu, na kopnu ili na otoku. Važno je i da oni koji čine sustav zdravstva imaju adekvatne uvjete rada jer je to jedan od preduvjeta učinkovitosti zdravstvene skrbi građanima.

Kako je dugo najavljivana reforma zapravo tek na početku, nije još sasvim jasno kako bi točno mogla unaprijediti pravo na zdravlje, što je, podsjećam, obveza države. Mi ćemo pratiti kako se reforma razvija, obuhvaća li i naše preporuke i što je najvažnije – odgovara li na potrebe građana u pogledu zdravstvene zaštite.

Na što se konkretno hrvatski građani najviše žale u svojim pritužbama na zdravstvo?

Prije svega, na neadekvatno i nepravodobno liječenje zbog još uvijek predugih lista čekanja, zatim na propuste u informiranju o njihovim pravima ili postupcima, kao i na neadekvatnu komunikaciju s njima. Problem je i što podaci nisu dovoljno umreženi pa nemaju svi djelatnici isti uvid u stanje pacijenta s kojim su u kontaktu. Pacijenti sami trebaju podizati razne nalaze i nositi ih drugim liječnicima specijalistima i obiteljskim liječnicima, a što je i mnogim bolesnicima, osobito onkološkim i teško pokretnim dodatno teško.

Problem je i postupanje prema pritužbama pacijenata unutar zdravstvenog sustava. Naime, moralo bi biti jasno što će se i kako s tim pritužbama događati, odnosno potrebno je osigurati objektivno i ujednačeno postupanje po njima – o tim pritužbama moraju odlučivati stručnjaci po jasno propisanim procedurama kojima se jamči objektivno i neovisno postupanje i sankcioniranje mogućih propusta.

Koliko je pritužbi Pučkoj pravobraniteljici tijekom 2022. bilo zbog stanja u zdravstvu, a koliko pritužbi sveukupno?

Lani smo u području zdravstva otvorili najviše novih predmeta – 411, nakon čega slijede predmeti vezani uz diskriminaciju (376), radne i službeničke odnose (271) i pravosuđe (229), dok smo u 2022. godini otvorili 3,289 novih predmeta po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu, a ukupno smo otvorili 4,534 nova predmeta.

Osim novootvorenih predmeta, nastavili smo postupati i u složenim predmetima koje smo otvorili ranijih godina, kao i na predmetima koji se ne odnose na pritužbe, već opće inicijative, promociju ljudskih prava i slično – pa je sveukupan broj predmeta u kojima smo postupali tijekom 2022. godine bio 6,099.

Možemo li, na osnovu svega navedenog, govoriti o nedovoljnoj dostupnosti, nedovoljnoj kvaliteti i nedovoljnoj pravovremenosti zdravstvene zaštite u Hrvatskoj?

To je točno što se tiče različitih dijelova Hrvatske, i na to godinama ukazujemo u izvješćima Hrvatskom saboru, i dajemo preporuke za sustavno rješavanje problema. Posebice je problem što u Hrvatskoj, više nego u bilo kojoj drugoj članici EU-a, zemljopisna udaljenost negativno utječe na zadovoljavanje potreba građana za zdravstvenom skrbi. I nezadovoljavanje potrebne zdravstvene skrbi starijih osoba isto je iznad prosjeka EU-a, a ono je značajno više i kod osoba nižeg ekonomskog statusa, što ukazuje na nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite uvjetovanu imovnim stanjem.

Je li ispravno zaključiti da je mnogim građanima, iz nekog razloga, ugroženo pravo na zdravlje, odnosno pravo na pravovremeno i kvalitetno liječenje?

Da, činjenica je da pravo na zdravlje nije jednako dostupno svima pod istim uvjetima. Da bi država ispunila svoje obaveze u osiguranju adekvatne zdravstvene zaštite, ona mora biti prvo, dovoljno dostupna diljem države; drugo, pristupačna, tj. jednako dostupna svima, fizički, ekonomski, bez diskriminacije i s pristupačnim informacijama; treće, mora biti prihvatljiva, odnosno poštivati etičke i kulturne potrebe; četvrto, mora biti kvalitetna.

Javni zdravstveni sustav je potrebno čuvati – upravo njime se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi te solidarnost zdravih s bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima.

Hrvati umiru sve masovnije! Izvješće Pučke pravobraniteljice otkriva zašto je tako

Preporuke Pučke pravobraniteljice:

U Izvješću za 2022. godinu Pučka pravobraniteljica izdvojila je preporuke vezane za područje zdravstva, kako u području prava na zdravlje, tako i u područjima zaštite prava osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu i osoba s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja. Izdvojene preporuke Ureda pučke pravobraniteljice ovdje prenosimo:

Pravo na zdravlje

1. Ministarstvu zdravstva, da osigura informiranost pacijenticama koje zatraže prekid trudnoće te dostupnu i pristupačnu zdravstvenu zaštitu u svim slučajevima kada je prekid trudnoće dopušten Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece
2. Ministarstvu zdravstva, da izradi pisane upute za zdravstvene ustanove o postupanju za slučajeve na koja se primjenjuje članak 22. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece te da propiše minimalni sadržaj odluka prvostupanjske i drugostupanjske komisije
3. Ministarstvu zdravstva, da u roku dostavlja pučkoj pravobraniteljici u predmetima u kojima postupa zatražene informacije i dokumentaciju
4. Ministarstvu zdravstva, da definira kriterije prema kojima po pritužbama postupa zdravstvena inspekcija, a u kojima ih ustupa Hrvatskoj liječničkoj komori radi donošenja stručnog mišljenja
5. Ministarstvu zdravstva, da definira opseg i način rada stručnjaka potrebnih za obavljanje pojedinih stručnih radnji u vezi s zdravstveno-inspekcijskim poslovima
6. Ministarstvu zdravstva, da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se u zdravstvenim ustanovama redovito organizirale edukacije za zdravstvene djelatnike o pravima pacijenata te ponašanju i komunikaciji prema pacijentima, sukladno zahtjevima medicinske etike
7. Ministarstvu zdravstva, da žurno počne implementirati Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030.
8. Ministarstvu zdravstva, da provede analizu rada mobilnih i bolničkih palijativnih timova i sukladno tome poduzme odgovarajuće mjere
9. Ministarstvu zdravstva, da ubrza uspostavljanje svih oblika palijativne skrbi na svim razinama zdravstvene zaštite kako bi ona bila dostupna pacijentima svaki dan 24 sata dnevno
10. Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da ubrzaju dinamiku aktivnosti e-zdravstva s ciljem osiguranja cjelovitih i integriranih informacijskih sustava u zdravstvu
11. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da sve osigurane osobe na koje se odnosi obveza periodičkog javljanja HZZO-u, informira o ovoj obvezi, vodeći računa da se svi građani ne služe sredstvima elektroničke komunikacije
12. Ministarstvu zdravstva, da poduzima daljnje konkretne mjere s ciljem smanjenja liste čekanja (Ponovljena)
13. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da u suradnji s Ministarstvom zdravstva osigura dostupnost točnih podataka na svojim internetskim stranicama o broju dana čekanja u pojedinim zdravstvenim ustanovama za pojedine zdravstvene usluge

Zatvorski sustav

14. Ministarstvu pravosuđa i uprave i Ministarstvu zdravstva, da osiguraju preduvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti unutar zatvorskog sustava u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti
15. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da u većoj mjeri osigura stručne kapacitete u kaznenim tijelima, posebice u odjelima osiguranja, tretmana i zdravstvene zaštite, kako bi se povećao stupanj zaštite ljudskih prava osoba lišenih slobode

Osobe s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja

16. Ministarstvu zdravstva, da osigura da se sredstva prisile u psihijatrijskim ustanovama koriste samo dok je to nužno da se otkloni neposredna opasnost koja proizlazi iz ponašanja pacijenta, a kojom se ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život ili zdravlje
17. Ministarstvu zdravstva, da uvjete smještaja u psihijatrijskim ustanovama uskladi s međunarodnim i zakonskim standardima (Ponovljena)
18. Ministarstvu zdravstva, da se pacijenti upoznaju s pravima koja imaju tijekom boravka u psihijatrijskim ustanovama te da se dobrovoljnost odnosi na cijeli period bolničkog liječenja

FOTO: ombudsman.hr, arhiva Promise.hr

Tekst je dio projekta ‘Uništavaju li javno zdravstvo planski u korist privatnih poliklinika i kako će se siromašni liječiti?’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije