Zaštićeni oštećenici RBA zadruga: ovrhe zaustavljene!

Ovrhe za oštećenike svih zadruga i štedionica koje nisu imale dozvole za rad u Hrvatskoj se zaustavljaju – čim dužnici podignu tužbu za ništetnost ugovora i o tome obavijeste sud na kojem se vodi ovršni postupak

Duže od mjesec dana na snazi je novi Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji je napokon zaštitio dužnike Raiffeisen i sličnih kreditnih zadruga od ovrha i gubitka svog doma.

I premda se radi o odličnoj vijesti te o velikoj pobjedi aktivista, udruga i malobrojnih nezavisnih novinara koji su godinama izvještavali o skandalu i upozoravali na veliku nepravdu i bezakonje, hrvatska javnost, ali i mnogi dužnici ne znaju da su oštećenici napokon dobili pravnu zaštitu koja će im pomoći da pobjede nelegalne kreditne zadruge.

Na koji način su izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju zaštitile oštećenike RBA i sličnih zadruga, što dužnici sada trebaju činiti da bi se izvukli iz škripca te zašto mediji izbjegavaju ovu važnu temu, upitali smo Nevenku Dodig, tajnicu ‘Stopbank’ – udruge građana oštećenih od strane RBA zadruga.

Zakon o švicarcima zasjenio RBA zadruge

”Glavna tema Izmjena i dopuna Zakona bili su krediti u švicarcima, dok su oštećenici RBA i drugih zadruga malo ‘gurnuti u stranu’. No, Zakon je 30. rujna stupio na snagu te je donio tri vrlo bitne novosti za dužnike. Kao prvo, ovrhe za oštećenike svih zadruga i štedionica koje nisu imale dozvole za rad u Hrvatskoj se zaustavljaju – čim dužnici podignu tužbu za ništetnost ugovora i o tome obavijeste sud na kojem se vodi ovršni postupak. Ovrhe se stopiraju sve do okončanja sudskog postupka za ništetnost tih ugovora. Ovo je odlična vijest za dužnike jer su ovršni suci dosad provodili ovršne postupke bez obzira na tužbe za ništetnost ugovora s kreditnim zadrugama. Sada dužnici mogu zaustaviti ili spriječiti ovrhu te u miru na sudu dokazivati da su njihovi ugovori sa zadrugama – koje nisu imale dozvolu za rad u Hrvatskoj – ništetni”, pojašnjava tajnica udruge koja okuplja mnoge oštećenike RBA zadruga i koja je mjesecima upozoravala na bezakonje te lobirala za izmjene zakona, koje su nedavno i usvojene.

Dodaje da je druga bitna novost to što se općinski sudovi više neće moći proglašavati nenadležnima u sporovima dužnika protiv kreditnih zadruga čija su sjedišta izvan Hrvatske.

”Većina općinskih sudova na kojima su podignute tužbe za ništetnost ugovora proglašavala se dosad nenadležnima, zbog čega ljudi nisu imali gdje podići tužbe. U isto vrijeme, pritiskali su ih ovrhama i prijetnjama deložacijom, što je dužnicima bila omča oko vrata. No, izmijenjeni zakon kaže da su za sve tužbe nadležni općinski sudovi, što će ubuduće spriječiti dosad uobičajeno prebacivanje loptice odgovornosti između općinskih i županijskih sudove i što će spasiti ljude koji nisu znali gdje tužiti zadruge. Dužnici više neće morati bespotrebno plaćati od 10 do 15 tisuća kuna sudskih troškova zbog nenadležnosti, odnosno utvrđivanja nadležnosti sudova”, napominje Nevenka Dodig.

Ništetnost treba dokazati na sudu!

Tumači zatim i treću bitnu novost.

”Ako su ugovori sklopljeni s posrednicima ili institucijama koje nemaju dozvolu za rad u Hrvatskoj, ništetni su. Ali ne sami po sebi. Ništetnost se mora dokazivati na sudu, a to se čini tužbom za ništetnost ugovora. Što dužnici trebaju činiti? Svi koji već imaju podignute tužbe, trebaju dostaviti prijedloge za zaustavljanje ovrha sudovima na kojima se vode ovršni postupci. Ako, pak, dužnici još nisu podignuli tužbe za ništetnost ugovora s nelegalnim kreditnim zadrugama, sada to trebaju učiniti. Nakon toga će moći zaustaviti ovrhe. Kada im više ne bude prijetila opasnost da budu deložirani iz stana ili kuće, moći će mirnije voditi sudski postupak. Velik je to pomak za ljude pod ovrhama, jer sada mogu na miru dokazivati što je bilo protuzakonito. Do sada su ih zadruge ucjenjivale prijetnjama da će pokrenuti ovršne postupke ako ne pristanu na nagodbu pod njihovim uvjetima”, pojašnjava Nevenka Dodig.

Bitno je napomenuti da ništetnost ugovora ne podrazumijeva da je dug sada nula kuna. Ako su dužnici podignuli 100.000 eura kredita, znači da su dužni tih 100.000 eura. Ako su vratili 70.000 eura, dužni su još 30.000. Koliko su primili, toliko trebaju vratiti. No, nema kamata, nema zateznih kamata, nema kamata na kamatu, visokih odvjetničkih i drugih troškova koji su udvostručavali, pa i utrostručavali dug. Nema više ni prakse da dužnik ne može doznati koliki mu je preostali dug. Događalo se da dužnik u roku od nekoliko dana dobije tri različite informacije o preostalom dugu. Nije tajna da su razlike između cifri preostalog duga u svega par dana znale ‘varirati’ od čak 10 do 20 tisuća kuna ili eura.

Predstavnica oštećenika RBA zadruga upozorava da usvajanjem izmjena Zakona priči s kreditima nelegalnih kreditnih zadruga ipak nije kraj.

”Proći će još dosta vremena dok tužbe ne dođu na raspravu. Postupci će trajati, što znači da će proći dosta vremena dok dužnici ne dokažu ništetnost ugovora. No, na kraju će dokazati da su kreditne zadruge i štedionice radile bez dozvole, da su nelegalno nabijale kamate na kamate, potom zatezne kamate te da su tako u nebo dizale visinu preostalog duga. Izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju objavljene su u Narodnim novinama pod brojem 102 i svi zainteresirani tamo mogu pročitati sve detalje izmijenjenog zakona”, zaključuje Nevenka Dodig.

Foto: Youtube