Šterc: Hrvatski političari ŽELE DA SE HRVATSKA PRAZNI i to nije slučajno; samo nas iseljeništvo može spasiti! Šterc: Hrvatski političari ŽELE DA SE HRVATSKA PRAZNI i to nije slučajno; samo nas iseljeništvo može spasiti!
TweetEmailPrint ‘Hrvati koji su zadnjih godina iselili u Njemačku su kao glavne motive za odlazak istaknuli nemoralne i korumpirane hrvatske političare, neobjektivne medije i... Šterc: Hrvatski političari ŽELE DA SE HRVATSKA PRAZNI i to nije slučajno; samo nas iseljeništvo može spasiti!


‘Hrvati koji su zadnjih godina iselili u Njemačku su kao glavne motive za odlazak istaknuli nemoralne i korumpirane hrvatske političare, neobjektivne medije i nesigurnost koja vlada u Hrvatskoj. Većina je navela da su im najvažnije vrijednosti sigurnost i obitelj, zbog čega će većina ostati živjeti u Njemačkoj’, rečeno je na promociji knjige doc. dr. Tade Jurića, na kojoj su mnogi u publici morali stajati 

Oni koji nisu došli barem petnaestak minuta ranije, morali su sinoć stajati  tijekom cijele promocije knjige ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?‘, doc. dr. sc. Tade Jurića u velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Tolika gužva na predstavljanju jedne knjige rijetko kada je viđena.

”Upravo sam se vratio iz posjeta hrvatskim iseljenicima u Kanadi i mnogi tamošnji Hrvati su me pitali što se to događa u Hrvatskoj. Oni se ne mogu načuditi činjenici da je iseljavanje iz Republike Hrvatske nadmašilo svako dosadašnje iseljavanje. Pitaju se kako je moguće da iz samostalne Hrvatske ljudi tako masovno odlaze, daleko intenzivnije i s manjom nadom u povratak nego u vrijeme komunističke Jugoslavije”, istaknuo je u uvodu rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Željko Tanjić.

Nadovezao se dr. sc. Tihomir Cipek, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i recenzent Jurićeve knjige, riječima da je knjiga utemeljena na prvim empirijskim istraživanjima uzroka iseljavanja iz Hrvatske na uzorku od 1200 ispitanika.

”Iznenadit ćete se razlozima zbog kojih ljudi odlaze. Glavni razlog nije siromaštvo ili nedostatak posla, već neuređena država, odnosno nezadovoljstvo ljudi društvenom, političkom i ekonomskom situacijom. Previše je države gdje je ne treba biti, a premalo tamo gdje je treba biti. Političke elite nisu uspjele urediti državne institucije, zbog čega su ljudi pesimistični i zbog čega odlaze, premda je većina onih koji su iselili, u Hrvatskoj imala posao!”, naglasio je Cipek, te pohvalio autora za sjajnu knjigu.

Dodao je da se svi ti ljudi ne bi imali gdje iseliti da nije Njemačke, kojoj fali radne snage i koja treba pola milijuna novih radnika svake godine, a koja će u skoroj budućnosti trebati još više ljudi, jer će broj radno sposobnih stanovnika Njemačke vrlo skoro sa sadašnji 45 milijuna spasti na svega 29 milijuna.

”Za Njemačku su Hrvati idealna rada snaga. Slične smo kulture, zbog čega integracija hrvatskog radnika Njemačku košta tri puta manje nego integracija arapskog radnika. No, toliko iseljavanje dovelo je do pucanja mirovinskog sustava jer će uskoro u Hrvatskoj dolaziti čak tri umirovljenika na samo jednog zaposlenog. No, unatoč takvom stanju, Hrvatska ni danas nema baš nikakvu demografsku politiku”, upozorio je profesor Cipek.

Naglasio je da knjiga doc. dr. Tade Jurića dragocjena i zato jer na osnovu činjenica uspoređuje razloge zbog kojih su ljudi odlazili iz Hrvatske sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a zašto odlaze danas.

”Sedamdesetih su odlazili pojedinci, uglavnom muškarci, zbog ekonomskih i političkih razloga, ali s namjerom da se vrate. Danas iseljavaju ljudi s cijelim obiteljima. Više od 50 posto ispitanika iselilo je s obitelji, a 80 posto njih s parnerom ili parnericom. Šanse da će se vratiti su vrlo male. Šokantna je činjenica da je u Njemačku iselilo čak pola milijuna ljudi! Više od 50 posto njih je u Hrvatskoj imalo radno mjesto. Samo 13 posto ispitanika kazalo je da im je žao što su otišli. Ljudi su dekuražirani, dosta im je svega. A u Njemačkoj su pronašli sigurnost i poštovanje. I to je ono što im je u Hrvatskoj naviše nedostajalo”, istaknuo je poznati politolog.

Primijetio je zatim da se knjiga bavi i globalnim događanjima poput velikih migracija iz srednje Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike te povezanošću tih migracija s masovnim iseljavanjem iz Hrvatske.

”Čini se da dio elita u Hrvatskoj ne razumije problem, jer dok jedni odlaze, drugi dolaze. Pokazalo se da država i sloboda ništa ne vrijede bez državnih institucija. Hrvatskoj trebaju bolje politike, bolji Sabor, bolja vlada i bolji sudovi. No, umjesto da hrvatske političke elite rješavaju problem, one bježe od njega”, zaključio je profesor Cipek te prepustio mikrofon autoru knjige, doc. dr. Tadi Juriću s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

On se zahvalio rektoru Tanjiću što mu je dopustio da slobodno piše knjigu na ovu temu, a potom je zahvalio i demografima dr. Stjepanu Štercu i dr. Anđelku Akrapu, što su još prije mnogo godina točno predvidjeli što će se u Hrvatskoj dogoditi.

Potom je predstavio najvažnije rezultate istraživanja provedenog na uzorku od 1200 Hrvata iseljenih u Njemačku.

Iseljenici su kao glavne motive za odlazak naveli nesposobne hrvatske političare, neobjektivne medije i nesigurnost – koja vlada u Hrvatskoj. Većina je navela da su im najvažnije vrijednosti sigurnost i obitelj, zbog čega će većina ostati živjeti u Njemačkoj.

Docent Tado Jurić potom je predstavio nekoliko glavnih uzroka, odnosno motiva iseljavanja. Istaknuo je da velike migracije nisu nikada interesno neutralne, odnosno da uvijek postoji nešto iza toga. Kazao je da je jasno da je iza tolikih migracija stoji određena strategija. Upozorio je na činjenicu da usporedo s masovnim pražnjenjem Slavonije i nekadašnje Vojne krajine, traje i dolazak šest milijuna ljudi u Europsku Uniju.

”Koji je naš položaj u EU? Zašto su nas uopće primili i je li naša sudbina ista onoj koju smo imali kada smo bili Vojna krajina? To pitanje se nameće pogotovo nakon presude Europskog suda iz 2017. godine, prema kojoj svatko tko kroči na teritorij EU dobiva azil zemlje u koju je ušao. Budući da je Hrvatska na rubu EU, mi moramo voditi brigu o azilantima, a ne Njemačka, Belgija i druge udaljene zemlje. Pritisak migranata je jako velik, ali prvenstveno na Hrvatsku, Italiju i još par zemalja, ali ne i na ostale”, primijetio je Tado Jurić.

Kao drugi glavni uzrok masovnog iseljavanja iz Hrvatske naveo je slabost institucija, te nemoral i korumpiranost političkih elita.

”Hrvatske političke elite još govore da će razmotriti mjere, premda je stanje odavno dramatično i premda je iselilo od 300 do 500 tisuća ljudi. Takve institucije nismo tražili. No, osim što masovnim iseljavanjem kažnjavaju političare, iseljenici – ne htijući to – kažnjavaju i nas koje ostajemo, jer dolazi do pada mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Demograf Stjepan Šterc je to predvidio još prije deset godina, no naši političari ništa nisu učinili da najavljeni kolaps spriječe”, naglasio je autor knjige.

Potom je kao sljedeći veliki uzrok iseljavanja naveo da u Njemačkoj postoji vrlo razgranata hrvatska iseljenička mreža, koja je omogućila dolazak velikog broja ljudi.

”Svaki iseljenik vuče bar još jednoga za sobom. Zato se intenzitet iseljavanja neće smanjivati. Osim toga, i mnogi hrvatski mediji rade pritisak da građani isele. Kao da su plaćeni za iseljavanje. Hrvatski političari ne govore istinu kada kažu da je slično stanje i u drugim zemljama koje su ušle u EU. To nije točno, jer se iz Hrvatske iselilo zadnjih godina čak 20 posto stanovnika, dok je stopa iseljavanja u velikoj većini zemalja EU daleko manja”, podvukao je docent Jurić te naglasio da će se borba za radnike unutar Europske unije nastaviti, što znači da će Njemačka i druge razvijenije zemlje i dalje usisavati radnu snagu iz Hrvatske.

”Što mi možemo učiniti u takvoj situaciji? Kako da se borimo protiv toga? Postavio sam to pitanje Europskoj komisiji, pitao sam namjerava li EK financijski pomoći zemljama čiju radnu snagu otimaju Njemačka i druge zemlje, ili će na drugi način spriječiti tu nepravdu. Njihov odgovor sve govori. Napisali su da je slobodno kretanje radnika temeljna sloboda Unije. Njih uopće ne zanima što će se dogoditi s Hrvatskom! Njihov odgovor je anacionalan i protiv hrvatskih vrijednosti”, naglasio je docent Tado Jurić.

Nastavio je riječima da se knjiga bavi i emotivnim dijelom priče o iseljavanju.

”Za većinu je odlazak iz domovine velika trauma. Nakon odlaska, ti ljudi preispituju sebe, i tragaju za novim smislom. Često ta potraga traje cijeli život. Jer, Nijemci će vas dobro prihvatiti kao radnika, ali Nijemac će vas brzo podsjetiti da niste Nijemac, ako se počnete praviti Nijemcem. Knjiga govori i o tome da u Bosni i Hercegovini dolazi do zamjene stanovništva, hrvatskoga za muslimansko. Arapi masovno kupuju nekretnine u BiH, ali prikriveno, jer drugačije to ne bi mogli legalno učiniti”, dodao je autor knjige.

Na kraju se upitao ima li mjesta za nadu u bolju budućnost. Odgovorio je da nada postoji te da je preokret još uvijek moguć.

”Poljska i Češka su preokrenule trendove. Hrvatski iseljenici, osim toga, žele ući s kapitalom u Hrvatsku, ali iz nekog razloga to ne uspijevaju učiniti. Hrvatska ima vrlo ugodnu klimu i sigurnost pa građani slobodno mogu hodati ulicom. To ne postoji u 70 posto zemalja u svijetu, čega možda i nismo dovoljno svjesni, no zbog čega bi trebali više cijeniti to što imamo. Nužno je jačanje institucija u Hrvatskoj, da bi ljudi prestali iseljavati. Mi nismo krivi za toliko iseljavanje, ali bit ćemo odgovorni ako pod hitno ne poduzmemo nešto”, zaključio je autor knjige Tado Jurić.

Potom je u velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta održan okrugli stol na kojem su sudjelovali doc. dr. sc. Marin Strmota, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, posebni savjetnik Predsjednice RH za pitanje demografije, doc. dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za migracije i narodnosti te autor knjige doc. dr. sc. Tado Jurić, s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

”Najveći krivac za toliko iseljavanje je način upravljanja Hrvatskom. Mi gubimo radni i reprodukcijski potencijal. Hrvatsko iseljeništvo je strateška populacija našeg opstanka. No, još postoji strah prema hrvatskim iseljenicima. Irska je riješila problem depopulacije tako što je privukla iseljenike da se vrate u Irsku. Na isti način i mi bismo mogli riješiti problem, no hrvatska politika to ne želi. Predlagali smo manje stope poreza za ulaganja na hrvatskim otocima, ali za to bi trebalo donijeti političku odluku. No, takve odluke izostaju. Unatoč sve dramatičnijoj situaciji. I kada to ubrzano pražnjenje zemlje tako dugo traje, to ne može biti slučajno”, istaknuo je demograf dr. Stjepan Šterc.

Nadovezao se dr. sc. Marin Stmota, bivši državni tajnik u Ministarstvu demografije, riječima da mu je osobno loše iskustvo u tom ministarstvu otvorilo oči i pomoglo da vidi kako država funkcionira.

”Nije dobro, jer se odgovorni ne bavi onim čime bi se trebali baviti. Politika se oglušuje i o struku i o stanje u narodu. U politici je silna negativna selekcija. Strašno je to. I vrlo liberalni svjetonazor onih koji odlučuju je vjerojatno odgovoran za ovo stanje. Oni kažu: ‘pa što onda što Hrvati masovno iseljavaju. Doći će netko drugi!’ Čak vas etiketiraju kao nacionalistu samo zato što se bavite svojoj strukom i svojim narodom. Bankari kažu da smo mi demografi nekakvi romantičari. Njima je samo kapital važan. Ministarstvo demografije je alibi ministarstvo. No, ima izlaza iz ove situacije, ali nam trebaju odgovorniji i stručniji ljudi. I domoljubniji, koliko god to nekome smetalo”, naglasio je dr. Marin Strmota, koji je široj javnosti postao poznat nakon što je dao ostavku na funkciju državnog tajnika, jer kao demograf unutar Ministarstva demografije nije mogao ništa učiniti da se stanje barem malo popravi.

Dr. Stjepan Šterc je istaknuo da je siguran da čelne ljude izvršne vlasti u Hrvatskoj demografska katastrofa i masovno iseljavanje uopće ne zanimaju!

”Oni sve znaju o problemu, jer smo im držali predavanja, imali smo klauzure na tu temu, predlagao sam mjere koje bi trebalo poduzeti, no sve su odbili. Oni te odluke ne žele donijeti i to sigurno nije slučajno. Toliko puta smo im spominjali irski model. Rekli smo im da donesu odluku da se iseljenici – koji ulože u Hrvatsku – oslobode prvih nekoliko godina poreza na dobit, onako kako su to učinili u Irskoj. No, oni to ne žele. Oni žele da se ova država prazni i raslojava. I to nije slučajno”, naglasio je Stjepan Šterc.

On je na kraju ponudio i svojevrsni zaključak okruglog stola rekavši da će armirani zid otpora pozitivnim promjenama u Hrvatskoj pasti tek onda kada hrvatsko iseljeništvo izabere svog političkog kandidata i kada čvrsto stane iza njega i financijski i na svaki drugi način.

FOTO: Damir Kramarić

DOKAZANO: TJERA IH NEPRAVDA; Hrvati odlaze jer misle da se hrvatsko društvo MORALNO SLOMILO!