JOŠ JEDNA PRESUDA PROTIV RBA ZADRUGA: Darko Granosa oslobođen krivnje na Kaznenom sudu
”U završnoj riječi istaknuo sam važnost slobode govora i o namjeri Granose da upozori na problem. Nakon toga, sud je donio oslobađajuću presudu. Očekujem da će jednaku presudu sud donijeti i u slučaju novinarke Helene Krmpotić, te Mirka Dukića”, istaknuo je odvjetnik Milko Križanović
Darko Granosa, hrvatski branitelj i aktivist, oslobođen je nepravomoćno svake krivnje na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u sporu u kojom ga je tužila austrijska RBA zadruga St. Stefan za uvredu i klevetu. Još jedna je to u nizu presuda u korist hrvatskih građana, a protiv austrijskih zadruga koje nemaju dozvolu HNB-a za obavljanje bankarskih poslova u Republici Hrvatskoj i koje u Hrvatskoj ne plaćaju porez.
Darko Granosa je, da podsjetimo, prije nekoliko godina govorio o svom slučaju s RBA zadrugama na HRT-u, nakon čega je RBA zadruga St. Stefan podignula protiv njega, ali i protiv tadašnje novinarke HRT-a privatnu tužbu zbog klevete i uvrede.
”U završnoj riječi istaknuo sam važnost slobode govora i govorio o namjeri Darka Granose da upozori druge hrvatske građane i institucije na problem. Nakon toga, sud je donio oslobađajuću presudu. Očekujem da će jednaku presudu po istom predmetu sud uskoro donijeti i u slučaju novinarke Helene Krmpotić, kao i u slučaju Mirka Dukića, koje je ista zadruga također tužila zbog uvrede i klevete”, istaknuo je za Promise.hr, Milko Križanović, odvjetnik jučer nepravomoćno oslobođenoga Darka Granose.
Naš portal je, valja podsjetiti, već izvještavao o ovoj tematici, nakon ročišta na Općinskom kaznenom sudu u sporu u kojem RBA zadruga St. Stefan tuži i novinarku Helenu Krmpotić (bivša novinarka HTV-a).
Na ročištu održanom 6. veljače 2018. Godine svjedočili su Mirko Dukić i Ivica Marković.
Obojica svjedoka na sudu su tvrdili su da su prije emitiranja priloga na HTV-u o kreditima RBA zadruga, razgovarali s novinarkom te da su ju detaljno informirali o načinu na koji su RBA zadruge izdavale kredite hrvatskim građanima: gotovo uvijek preko posrednika i tako da su ugovore potpisivali kod javnih bilježnika u Hrvatskoj, premda RBA zadruge nemaju dopuštenje Hrvatske narodne banke za izdavanje kredita u RH.
Govorili su i o brojnim problemima koje su imali zato jer, kako tvrde, krediti nisu bili legalni:
‘Godine 2009. trebao mi je kredit, no u bankama mi ga nisu htjeli odobriti. Rečeno mi je da bih možda mogao dobiti kredit u Raiffeisen banci. Otišao sam u poslovnicu te banke u Vukovarskoj ulici, gdje su mi kazali da mogu dobiti isključivo hipotekarni kredit u austrijskoj banci. Dali su mi kontakt Zorana Škegre, njihovog posrednika. Tada nisam znao da je riječ o austrijskoj kreditnoj zadruzi koja nema dozvolu za rad u Hrvatskoj. Da sam znao, ne bih nikada stupio u kontakt s njima”, ispričao je na tada Mirko Dukić, hrvatski branitelj koji je kasnije deložiran iz stana na zagrebačkom Svetom Duhu, zajedno sa sedmeročlanom obitelji.
Inzistirali na ‘svom bilježniku’ Branku Jakiću
Vidno potresen, zbog svega što mu se dogodilo, Dukić je kasnije dodao da je posrednik Škegro došao kasnije s Erwin Neuerom, jednim od direktora RBA zadruga, u njegov stan na Svetom Duhu kako bi procijenili nekretninu, koju je kasnije založio za kredit.
Dana 28. svibnja 2009. pozvan sam da potpišem ugovor o kreditu kod javnog bilježnika Branka Jakića, kojega su oni odredili, iako meni to nije odgovaralo, jer sam obično išao kod bilježnika koji se nalazi u mom susjedstvu. No, oni su inzistirali na Jakiću. Rekli su da kod njega već čekaju pripremljeni ugovori. Ugovor sam potpisao tog 28. svibnja u Zagrebu, a ne u Austriji. Dokaz da taj dan nisam mogao biti u Austriji je činjenica da sam putovnicu izvadio 3. lipnja 2009. godine. U to vrijeme u Austriju se moglo samo s putovnicom ”, naveo je svjedok Mirko Dukić te dodao da je 10. lipnja išao u Austriju, gdje mu je, preko posrednika, isplaćen novac u gotovini.
”Ništa nisam potpisao, dobio sam pola dogovorenog iznosa, a druga polovica trebala je sjesti na račun. Taj iznos nikada nije sjeo na moj račun. Tražio sam kredit u iznosu od 20.000 eura, a oni su rekli da mogu dobiti 40.000 eura! No, od tih 40.000 dobio sam samo 28.000. Direktor Neuer je taj iznos donio u kuverti u jedan restoran, gdje smo se našli. Posredniku Škegri Neuer je odmah izdvojio 2000 za posredovanje te još dvije tisuće eura, navodno za troškove prijevoza i javnog bilježnika. Nikakve papire nisam potpisao, nikakvu potvrdu nisam dobio! Rate kredita kasnije su rasle mimo prethodnog dogovora. Oni, u stvari, nisu ni htjeli da nastavim otplaćivati kredit, jer da su htjeli, ja bih plaćao. No, oni su željeli dokopati se moga stana. Kasnije sam izbačen na cestu, zajedno sa sedmeročlanom obitelji. Nisu htjeli razgovarati, samo su nas deložirali”, ispričao je Mirko Dukić.
‘I Milanović rekao da su to kamatari’
”Kasnije su tadašnji premijer Milanović i ministar Lalovac izjavili da su to kamatari, koji nikada nisu imali dozvolu HNB-a. Bio sam u to vrijeme i gost u nekim televizijskim emisijama te u Saboru, gdje sam govorio o tome što mi se sve dogodilo. Kasnije sam i Heleni Krmpotić ispričao sve detalje te joj predočio dokumentaciju”, podvukao je Mirko Dukić.
Objasnio je potom da je samo prve dvije rate platio uobičajenim putem, te da su problemi nastali kada je pokušao uplatiti treću ratu kredita.
”Nismo mogli uplatiti ratu normalnim putem u Hrvatskoj, jer su austrijske kreditne zadruge ilegalno poslovale u Hrvatskoj. Kasnije sam rate plaćao preko posrednika Škegre. Davao sam mu 600 eura mjesečno, no potvrdili su mi da sam platio 500 eura. Zadnje tri rate, koje sam platio, su nestale, zajedno sa Škegrom”, zaključio je svjedok te dodao da je zbog svega i psihički obolio, da se liječi od PTSP-a.
Odvjetnik tužitelja osporio je tada navode svjedoka Dukića, ocijenivši ih nevjerodostojnim.
Drugi svjedok, Ivica Marković, inače diplomirani pravnik, naveo je još više nevjerojatnih detalja o kreditima austrijskih zadruga.
”I osobno sam korisnik RBA kredita. Prvi problemi nastali su oko kamata, jer su oni svaka tri mjeseca dizali kamatu za 0,25 posto, premda to nije bilo dogovoreno. To je bio razlog zašto sam se intenzivno uključio u ovu priču i kao aktivist, a kasnije i kao član radne skupine koja je pisala prijedlog novog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu (tzv. Škibolin zakon). Išli smo i u DORH, i u Sabor i u ministarstva, tražili smo novinare koji bi o ovom skandalu pisali te da odgovorimo na tvrdnje koje je suprotna strana plasirala plaćenim tekstovima, prema kojima su njihovi krediti sasvim legalan posao. Isprva je bilo teško probiti se u medije, novinari nisu htjeli o tome pisati. No, kasnije smo malo po malo uspjeli. Helena Krmpotić bila je jedna od novinara zainteresiranih za tu priču. S Helenom sam se nalazio više puta, zajedno s drugim aktivistima. Rekla nam je da treba saslušati i drugu stranu, prije nego objavi priču. Najavila je da će ići u Austriju, kako bi dobila izjave odgovornih u RBA zadrugama. Čuo sam kasnije da taj razgovor nije priveden kraju”, istaknuo je pak Ivica Marković.
Marković: Kredite su izdavali putem posrednika
”Kasnije je premijer Milanović na Rabu odgovorne iz RBA zadruge nazvao kriminalcima i lihvarima, a postoji i snimka koja to potvrđuje. Budući da sam se na društvenim mrežama snažno aktivirao oko ove teme te budući da sam pravnik, mnogi ljudi su me kontaktirali i slali mi svoju dokumentaciju. Tri godine sam se kao aktivist bavio ovom tematikom, zbog čega sam kasnije i mogao sudjelovati u radu radne skupine koja je pisala novi zakon. O svim svojim saznanjima izvijestio sam i Helenu, prije njezine emisije. Rekao sam joj da su krediti izdavani putem trećih osoba, takozvanih posrednika, koji nisu bili za to ovlašteni, naglasio sam i da je velika većina ugovora o kreditu potpisana u Hrvatskoj, premda RBA zadruge nemaju dozvolu za rad u Hrvatskoj te da su ugovori dolazili iz Austrije kao već pripremljene šprance, koje su oštećenici kasnije potpisivali kod određenih javnih bilježnika u Hrvatskoj. Kazao sam Heleni da je novac obično podizan u kafićima u Austriji u kuvertama, te je prenošen ilegalno preko granice. Kada su ljudi pitali što ako ih na granici zaustava zbog tolikog novca, predstavnici RBA zadruga su obično odgovarali da postoje osobe koje to mogu ‘srediti’. Heleni sam dao i svu potrebnu dokumentaciju”, kazao je na ročištu u veljači svjedok Marković.
Odvjetnik tužitelja prigovorio je iskazu svjedoka, kazavši da ga ne smatra vjerodostojnim jer je Marković i osobno upleten u cijelu priču s kreditima, dok je Milko Križanović, odvjetnik Helene Krmpotić sutkinji predao kopiju pravomoćne presude Županijskog suda u Velikoj Gorici kojom je preinačena ranije presuda te je ugovor o kreditu s RBA zadrugom proglašen ništetnim.
Kasnije su, nakon donošenje takozvanog Škibolinog zakona, uslijedile i druge presude mnogih sudova u Hrvatskoj kojima su ugovori o kreditu sa austrijskim zadrugama proglašeni ništetnim.
